Najveće pogreške koje kandidati naprave pri traženju posla


Tražitelji posla koji zahtijevaju šesteroznamenkaste plaće tijekom recesije obično su toliko zabrinuti ostvarenjem tih prioriteta da unište svoje šanse čineći glupe pogreške, navodi novo istraživanje. Posebno u lošem periodu, ljudi gube svoje oslonce i mogu postati vrlo nestrpljivi, te kao rezultat toga mogu praviti početničke greške. To se posebno odnosi na one koji traže godišnje zarade od najmanje pet stotina tisuća kuna. Najveća pogreška koju naprave kandidati za radna mjesta, viših prihoda, jest neadekvatna priprema za intervju. Manjkavi životopisi, očaj i spremnost da se prihvati bilo koji posao također znatno škode šansama pri zapošljavanju. Ljudi mogu postati vrlo frustrirani, vrlo uzbuđeni i vrlo uznemireni što rezultira očajničkim ponašanjem. Mnogi su bojažljivi radi ostavljanja boljeg dojma, ponašaju se ''mačistički'', što rezultira protuefektom. Oko 35 posto poslodavaca smatra kako je i pretjerana agresivnost pogreška. Ostale greške uključuju izostanak pojavljivanja nakon početnog kontakta ili intervjua, podcjenjivanje samog sebe prilikom dogovora o visini plaće, provođenje ne fokusirane potrage za poslom i neslanje zahvalnice nakon intervjua. Tjeskoba koju osjećaju mnogi kandidati uvjetovana je vrlo teškim stanjem na tržištu poslova. Kako bi dobili posao u težim uvjetima, kandidati mogu poduzeti nekoliko koraka: predati profesionalno napisan životopis i prijaviti se za manje poslova, ali više odgovarajućih radnih mjesta. Osim toga, trebaju biti uporni, zvati potencijalne poslodavce jednom tjedno tijekom pet tjedana nakon razgovora kako bi iskazali pojačan interes za posao.

Tržište rada u novoj sezoni ne obećaje ništa novo


MojPosao u prošloj je godini objavio 12.000 natječaja za radna mjesta. Najtraženija zanimanja ostala su ista kao i ranijih godina, velikim dijelom riječ je o uslužnim poslovima, često samo sezonskog karaktera. Tako su u 2010. poslodavci na državnoj razini objavili najviše oglasa za zanimanja prodavač, konobar i komercijalist, zatim prodajni predstavnik, programer, asistent, administrator, referent, kuhar i knjigovođa. Poslodavci su u Istri pak najviše oglasa objavili u sektoru turizma i ugostiteljstva (28 posto) te trgovini (19 posto). U odnosu na 2009., na državnoj razini nije bilo značajnih promjena u suficitarnim i deficitarnim zanimanjima. Najveća je ponuda i potražnja zabilježena u trgovini, zatim turizmu i ugostiteljstvu te financijama i računovodstvu. Najdeficitarniji poslovi bili su u kategorijama skrbi o djeci i starijima, proizvodnji i zanatstvu, brizi za ljepotu te sportu. Velika je potražnja za poslovima bila u elektrotehnici, zatim prometu, transportu i pomorstvu te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Sve je manje tvrtki koje nude stalno zaposlenje, a istovremeno sve je veći broj posloprimaca, njih čak trećina, koja je spremna raditi i honorarni posao. Iz podataka nije moguće zaključiti je li riječ o radnicima koji traže dodatni posao ili pak o nezaposlenima koji u nedostatku zaposlenja traže bilo kakav posao. Neki od traženijih honorarnih poslova bili su prodajni predstavnik, dadilja, komercijalist, agent u pozivnom centru i prodavač. Poslodavci su tijekom prvih šest mjeseci lani objavili i 265 oglasa za radna mjesta izvan Hrvatske, što je značajno više nego 2009. Najviše oglasa za rad u inozemstvu nudilo se za poslove iz kategorija graditeljstvo, geodezija, geologija, zatim su traženi programeri i djelatnici u telekomunikacijama te turizmu i ugostiteljstvu kao i marketingu, PR-u i medijima.Najviše su se tražili radnici za poslove u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini te Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U čak 43 posto oglasa tražila se visoka stručna sprema, što pokazuje da sve veći broj osoba s diplomom napušta Hrvatsku u potrazi za poslom. S druge strane u Istarskoj županiji se u samo 18 posto oglasa tražila visoka stručna sprema, u 26 posto stručna sprema uopće nije bila bitna, a za 44 posto poslova dovoljna je srednja stručna sprema. Više od polovice poslova bilo je na određeno vrijeme (61 posto oglasa), što pokazuje izražen trend sezonskog zapošljavanja u Istri. Primjerice, u Hrvatskoj je 70 posto oglasa nudilo radna mjesta za stalno, dok je u Istri svega 57 posto poslodavaca tražilo radnike na neodređeno vrijeme. Na studentske poslove otpadalo je osam posto oglasa, a na honorarne šest posto. 
Izvor: Glas istre 

Zapošljavanje umirovljenika moguće na Ugovor o djelu ?


Prema čl. 209. st. 1. toč. 15. Zakona o doprinosima, na primitke umirovljenika koji se smatraju drugim dohotkom ne obračunavaju se obvezni doprinosi (mirovinsko osiguranje i zdravstveno osiguranje). Poslodavac koji je sklopio ugovor o djelu s umirovljenikom obračunava samo porez od 25 posto plus odgovarajući prirez. Prava umirovljene osobe ostaju ista. Umirovljeniku koji ostvaruje naknadu temeljem ugovora o djelu prema čl.90. Zakona o mirovinskom osiguranju ne obustavlja se mirovina.
To znači da može nesmetano obavljati određene poslove prema ugovoru o djelu bez gubitka zajamčenih umirovljeničkih prava. U nastavku možete vidjeti izračun obveza na primitak prema ugovoru o djelu (u slučaju kada je umirovljenik iz Zagreba):
Bruto-primitak 1.843,97
Doprinos za MIO 0
Porez i prirez (25% + 18 %) 543,97
Neto-isplata 1.300,00 
Doprinos za ZO 0
Ukupan trošak poslodavca 1.843,97

Izvještaji koje trebaju sastaviti isplatitelji drugog dohotka umirovljeniku:
• obrazac IDD (čl. 76. 76.c Pravilnika) – sadržava podatke o obračunu i uplati poreza i prireza. Obrazac sastavljamo i dostavljamo Poreznoj upravi za izvještajni mjesec do 15.u mjesecu za prethodni mjesec.
• obrazac ID-1 (čl. 78. Pravilnika), koji sastavljamo istekom poreznog razdoblja te podnosimo Poreznoj upravi prema mjestu isplatitelja dohotka do 31. siječnja tekuće godine.
• potvrda o isplaćenom primitku, dohotku te uplaćenom porezu i prirezu po odbitku (čl. 79. Pravilnika), a dostavlja je isplatitelj dohotka primatelju dohotka i to na kraju godine.

Isplata primitka prema ugovoru o djelu. Primici ostvareni temeljem ugovora o djelu isplaćuju se isključivo na žiro-račun i ne možemo ih isplatiti u gotovini. Naime, sve isplate primitaka koji se smatraju dohotkom moraju se obveznicima poreza na dohodak isplaćivati na žiro-račun. Također vas podsjećamo da se isplatama u gotovini smatraju isplate u gotovu novcu, isplate čekovima, isplate na štednu knjižicu te sve druge isplate. Obveza podnošenja porezne prijave. Primatelji drugog dohotka nisu obvezni podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak po toj osnovi. Ako su obvezni podnijeti godišnju prijavu po nekoj drugoj osnovi, tada unose u poreznu prijavu taj dohodak po kojem su obvezni podnijeti prijavu i uz taj dohodak unose plaću, ali ne i drugi dohodak. Iznimka od toga pravila događa se samo u slučaju kada obveznik dobrovoljno podnosi prijavu (npr. zbog povrata poreza) te je u tom slučaju obvezan unijeti sve dohotke u poreznu prijavu. O poslovima koji se mogu raditi na Ugovor o djelu pisat ćemo kasnije ali napominjemo da tih poslova i nema baš puno u praksi.

Portal Posao na brodu prilika za rad na brodovima

Brodovi, kruzeri, jahte i uredi raznih cruise kompanija zapošljavaju sve više ljudi svake godine jer je ova industrija jedan od najbrže rastućih sektora na svijetu! Pet do deset novih luksuznih brodova grade se svake godine, a taj rast prati i jednako impresivan boom u rastu broja raspoloživih radnih mjesta na tim brodovima. Iako su mnoge od tih mogućnosti zapošljavanja na luksuznim prokooceanskim brodovima, ne treba zanemariti niti riječne kompanije Europe čije flote i promet putnika rastu svake godine! Cruise industrija danas zapošljava oko pola milijuna ljudi, vrijedi više od 30 milijardi dolara i isplačuje više od  $ 5,7 mijardi u plaćama. PosaonaBrodu prva je internet stranica na našem području koja sadrži podatke za više od 120 svjetskih riječnih i ocean line kompanija.  PosaonaBrodu također sadrži i detaljne informacije svih važnijih agencija koje posreduju pri zapošljavanju. Bilo da ste student u potrazi za iskustvom, nezaposleni ili jednostavno tražite promjenu od sivila našeg balkana, na stranici čete naći priliku i mogućnost zapošljavanja s cruise line kompanijama. Po reakcijama osoba koje su radile na nekim kompanijama preporučujemo kontaktirati: www.princess.com

Life and work at sea is very different than shore-based employment, and it is important to consider both the numerous benefits as well as the challenges of living and working onboard. Some of these challenges include a restricted living environment, generally in shared accommodations, and a demanding seven-days-per-week work schedule. It is important to remember that Princess Cruises is a customer service organization and that each employee's ability to provide top-quality customer service is critical to the passenger's onboard experience.
Princess further relies on each employee's commitment, dedication, loyalty, and team spirit to create a positive experience both for passengers and fellow crewmembers. In return, Princess makes every effort possible to offer its crewmembers an enjoyable environment and a rewarding career.
To that end, our ships offer facilities specifically for crew use, including a crew recreation room with games, a crew store, a library of books and videos, crew dining facility serving a variety of cuisine, crew-only pool and jacuzzi, crew Internet facilities, and much more. The Crew Club organizes crew entertainment such as movie nights, tours in port, karaoke contests, barbeques, exercise classes, crew disco parties, and sporting events, to name just a few. We also provide comfortable accommodations, uniforms suited to your job, meals, and onboard training—all at no cost to you. Princess recognizes that the crewmembers onboard are our greatest asset in making Princess the Consummate Host, and we show our appreciation by making your life onboard the best it can be.

Lov u mutnim vodama mirovinskog sustava

 Iznos prosječne mirovine u Hrvatskoj od 39 posto prosječne plaće specifičan je slučaj i neodrživ je za umirovljenike koji već žive na rubu egzistencije. Logično je da se treba popraviti njihov položaj jer u protivnom ulaze u zonu siromaštva, a problem se prebacuje na socijalnu službu. Niti jedna zemlja Europske unije nema takvu nisku razinu mirovina kao Hrvatska. U Italiji mirovine iznose oko 63 posto plaće, u Sloveniji 65 posto, a u Grčkoj, što je specifičan slučaj, mirovine su bile čak veće od plaće, udio je iznosio 120 posto. U Kukuriku koaliciji tvrde da u ovom mandatu udio mirovine u plaći mogu povećati na 44 posto. Ako ispune obećanja, sa sadašnjom prosječnom plaćom mirovina 2015. godine iznosila bi  2.374 kune.

Radnici u turizmu - sezona 2012.


 Kakav je danas položaj zaposlenih u turizmu? Da bi se odgovorilo na pitanje treba pogledati status našeg radnika dugi niz godina. Ako se vratimo još u vrijeme bivše Jugoslavije, ljudi koji su radili u hotelima već su i tada imali daleko niže plaće od prosjeka u gospodarstvu. Međutim, prihvaćali su obrazloženja ondašnjih direktora da se moramo odricati kako bismo mogli ulagati, dobiti kvalitetnije hotele, a potom ostvariti veći profit i bolje plaće. No, prije raspada Jugoslavije to se nije dogodilo. Radnici su ostali u položaju u kojem su bili, a kad smo ušli u državu Hrvatsku znamo što je rat donio hotelima - u njima su smještani prognanici i izbjeglice.
Radnici su i tada radili s nikakvim zaradama ili čak bez plaća, a kada smo izašli iz rata očekivali su da će najzad doći bolje vrijeme. Nažalost, nakon toga se dogodila ona nesretna pretvorba i privatizacija sa svim posljedicama što ih i danas osjećamo. U većinu naših hotela ušli su vlasnici koje nitko ne bi priželjkivao u ovoj djelatnosti, ulaganja su se financirala iz tko zna kakvih izvora i s kojih strana te doveli ljudi koji uopće ne znaju što je turizam. Oni su se špekulantski odnosili prema zaposlenima i poslovanju i radnici su ostali na primanjima na kojima su i prije bili. Ona su i dalje zaostajala za prosječnim plaćama u gospodarstvu, koje i inače nisu visoke u našoj državi. Taj se zaostatak stalno kretao između 15 i 16 posto, premda je na snazi bio prilično kvalitetan kolektivni ugovor u ugostiteljstvu, koji je osim cijene rada utvrđivao i tarifni prilog, odnosno koeficijente za specifična radna mjesta u djelatnosti. To je jamčilo primjereniju plaću, ali taj je kolektivni ugovor istekao. Nakon toga smo dobili drugi ugovor, ali smo morali itekako vršiti pritisak na poslodavce da dođe do njegovog sklapanja. Doslovce smo prisilili tadašnjeg ministra rada da shvati kako je ovo djelatnost od prioritetne važnosti za Hrvatsku, nakon čega je proširio njegovo važenje na sve pravne subjekte u djelatnosti ugostiteljstva. Mi smo tada postigli cijenu rada tako da smo je dogovorili za koeficijent jedan, znači za najniže plaćene poslove. Ona je iznosila 36 posto prosječne plaće u gospodarstvu RH za proteklu godinu s primjenom od 1. svibnja tekuće godine. No, bez obzira na sve što smo napravili, ta primanja su opet zaostajala za prosječnom plaćom u gospodarstvu zato što nismo donijeli tarifni prilog, odnosno koeficijente. Kako je to bilo poslijeratno doba, mnogi su mali obrtnici tada rekli da će biti prisiljeni zatvarati objekte ako im se nametnu koeficijenti jer neće moći podnijeti cijenu rada, pogotovu na ratom razrušenim područjima. Mi smo se tada složili s njima i kazali da ćemo taj okvir donijeti na nacionalnoj razini, s tim da ćemo uz cijenu rada na nižim razinama u kolektivnim ugovorima hotela dogovarati veći postotak osnovice i koeficijente koje ćemo prilagoditi kategoriji hotela, poslovanju itd. To se i dogodilo, ali nažalost prosjek plaća u hotelima opet je zaostajao za prosječnim primanjima u gospodarstvu. Naravno, radnici nisu bili zadovoljni, jer su tijekom svih tih godina doslovce izraubani, a ostao nam je i problem sezonskog rada. Ne samo da u hotelijerstvu do danas nismo uspjeli napraviti odmak od takvog rada, nego smo čak načinili minus u odnosu na ono što je bilo u bivšoj Jugoslaviji.

Posao u sjevero zapadnoj Istri, Umag, Novigrad, Poreč


Istraturist je kompanija usmjerena stalnom povećanju kvalitete proizvoda i usluge te postizanju visoko postavljenih ciljeva koji zahtijevaju stručne, sposobne i motivirane ljude s naglašenim kompetencijama potrebnim za rad u dinamičnom okruženju.  Zbog toga je pokušaj pronalaska posla u Umagu i Istraturistu dobra opcija za one koji traže posao. Direkcija ljudskih resursa Istraturista uz organizaciju, sustav nagrađivanja, zapošljavanje i kadrovsku administraciju, najveću pažnju poklanja edukaciji i razvoju zaposlenika. Tako svake godine kroz različite programe edukacije prolazi nekoliko stotina radnika, kako putem internih ili eksternih seminara, tako i kroz on the job edukaciju koja se provodi u objektima ili u objektima Sol Meliá-e u Španjolskoj. S obzirom da najveći dio svog poslovanja ostvaruju u sezonskim mjesecima, svake godine zapošljavaju i do 1000 sezonskih zaposlenika - kvalificiranih kuhara i konobara, recepcionera, sobarica i drugog pomoćnog osoblja. Osim kontinuirane potrebe za sezonskim zaposlenicima, stalne promjene i novi standardi poslovanja otvaraju mogućnost mladim i ambicioznim kandidatima različitih struka da prihvate izazov i doprinesu ostvarenju misije Istraturista.