Tražitelji posla koji zahtijevaju šesteroznamenkaste plaće tijekom recesije obično su toliko zabrinuti ostvarenjem tih prioriteta da unište svoje šanse čineći glupe pogreške, navodi novo istraživanje. Posebno u lošem periodu, ljudi gube svoje oslonce i mogu postati vrlo nestrpljivi, te kao rezultat toga mogu praviti početničke greške. To se posebno odnosi na one koji traže godišnje zarade od najmanje pet stotina tisuća kuna. Najveća pogreška koju naprave kandidati za radna mjesta, viših prihoda, jest neadekvatna priprema za intervju. Manjkavi životopisi, očaj i spremnost da se prihvati bilo koji posao također znatno škode šansama pri zapošljavanju. Ljudi mogu postati vrlo frustrirani, vrlo uzbuđeni i vrlo uznemireni što rezultira očajničkim ponašanjem. Mnogi su bojažljivi radi ostavljanja boljeg dojma, ponašaju se ''mačistički'', što rezultira protuefektom. Oko 35 posto poslodavaca smatra kako je i pretjerana agresivnost pogreška. Ostale greške uključuju izostanak pojavljivanja nakon početnog kontakta ili intervjua, podcjenjivanje samog sebe prilikom dogovora o visini plaće, provođenje ne fokusirane potrage za poslom i neslanje zahvalnice nakon intervjua. Tjeskoba koju osjećaju mnogi kandidati uvjetovana je vrlo teškim stanjem na tržištu poslova. Kako bi dobili posao u težim uvjetima, kandidati mogu poduzeti nekoliko koraka: predati profesionalno napisan životopis i prijaviti se za manje poslova, ali više odgovarajućih radnih mjesta. Osim toga, trebaju biti uporni, zvati potencijalne poslodavce jednom tjedno tijekom pet tjedana nakon razgovora kako bi iskazali pojačan interes za posao.