Dnevna zarada i do 80 eura u Njemačkoj - vrijedi li još ovo pravilo u berbi hmelja

Broj nezaposlenih u nekim dijelovima Hrvatske stagnira, a razlog tomu je sve veća ponuda sezonskih poslova. Već tradicionalno, hrvati odlaze zaraditi nešto novca u turistička odredišta na Jadranu, a neki će posao na mjesec ili više dana potražiti u inozemstvu. Radom u Njemačkoj berući hmelj u mjesec dana zaradi se oko 1.700 eura! 'Tamo se odlazi dva puta na godinu. Na proljeće se hmelj omata oko žice, za što nije potrebno puno radnika, a na kraju ljeta, kad dozrije, počinje berba'. Posao nije težak, ali radi se od 6 do 19 sati. Bere se s traktorom za koji je prikačena prikolica u koju hmelj curi. Jedan čovjek vozi, a drugi stoji na prikolici. Kad je prikolica puna, vozi se u hangar u kojem se hmelj čisti. Na kraju ostanu bobice koje idu u sušionicu. Suhe se pakiraju u bale koje su spremne za prijevoz do pivovare'. Gazda im osigurava jelo četiri puta na dan i stan. Radne vize nije teško dobiti. Ide se u njemačko veleposlanstvo i za nekoliko sati sve je riješeno'.  U njemačkoj se radi tako dugo dok se sav hmelj ne pobere, obično je to dvadesetak dana.

Porezni raj ili pakao?

Neke od najpopularnijih poreznih oaza danas su Andora, Bahami, Belize, Bermuda, Britanski Djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Kanalski otoci, otoci Cook, Hong Kong, The Isle of Man, Mauricius, Lihtenštajn, Panama, Monako, Švicarska i St. Kitts & Nevis. Među nabrojenima postoje značajne razlike pa tako Švicarska npr. pruža najvišu razinu sigurnosti a neki drugi pak atraktivnije financijske poticaje. Zanimljiv primjer je miran srednjovjekovni švicarski grad Zug, koji nudi stope korporativnog poreza od 15-ak posto, koji je u SAD-u oko 35 posto. To predstavlja značajnu komparativnu prednost. Grad Zug tako ima oko 26.000 stanovnika, a oko 30.000 registriranih tvrtki, od kojih je velik dio samo u formi poštanskog sandučića. Jedna od kompanija stacionirana u Zugu jest i Transocean, poznat po umiješanosti u havariju naftne platforme u Meksičkom zaljevu prošle godine. Pretpostavlja se da Transocean godišnje na porezu uštedi oko dvije milijarde dolara samo zato što je stacioniran u Zugu umjesto u Teksasu, gdje mu je stvarno sjedište. Zanimljiv je primjer i poznata američka korporacija Halliburton, koja posluje uz pomoć 17 tvrtki kćeri u poreznim oazama, od kojih 13 na Kajmanskom otočju. Poznavaoci američke korporativne scene prepoznat će Halliburton kao kompaniju koja velik dio svojih prihoda ostvaruje na poslovima s državom. Taj primjer jasno nam pokazuje da ništa nije crno-bijelo. 

izvor: profitiraj.hr